Saturday, 3 December 2016

Filosofski fakultet, smjer filosofija - opšte


Sve ,,nauke” su potrebnije od filosofije, ali nijedna nije bolja, reći će Aristotel. Ako je filosofija uopšte i nauka u savremenom smislu ili bilo kojem smislu, pomislili bi neki filosofi. Neki prevodi i nisu baš najbolji, a i pojmovi su na tom dugom putu do danas izgubili svoja značenja.

Filosofija? Misle prazna je priča ili nauka što obuhvata sve uprazno, nekonkretno, uzaludno i dosadno. Nije prazno usko određenje ili bilo koja specijalizacija za čovjeka koji nikad se ne pita o Suštini cijela svijeta. Odakle sam ili kosam, kud udaram? Čemu shvatanje to dublje života i čovjeka, kompletne svrhe? Zašto smo tu i šta valja činiti da nam život ne propadne? Metu gađaju u centar, život maše. Intelekt tu je l’ dovoljan? I ima li kakav skriveni smisao? Samosvijest i viša svjesnost izvan misli su logičke, iznad nižih emocija? Iskrenost sa sobom i sa svijetom okolnim da l’ treba, čistota je l’ potrebna ponašanja i govora? A mišljenje, šta je?

Veliki su ljudi znali stvari svrhe im potrebne, a ne samo proizvodno znanje tehnike i procesa usmjerenog čak pogrešno. Il’ pogrešno, možda, nema?  Šta imamo sa tržištem rada, šta je tu zarada? Šta trošimo i koliko nam ostaje? Ekonomski šta brinuti, politički kako? Ko? Ko da pazi na valjanost ponašanja čovjeka u zajednici, ko da skrene pažnju prije nesavjesnog nam skretanja. O čemu je religija i etika? Politika? Ljubav šta je, a ne patnja želje neke za posjedom drugog? Koja svrha emocije je i čemu sama strast? Kako stvari da nadiđem i sa koje visine se ovo sagleda, i dubine? S kog aspekta? Sa Svijetlom se razilaze ove tmine, razumijevanjem Dubokim osjećajem. Ne običnim svjetlom svijeće ni rasvjete.

Za upis u prvu godinu osnovnih studija filosofije mogu konkurisati oni koji su završili srednju školu u četvorogodišnjem trajanju. Mogu konkurisati i oni koji već imaju drugi fakultet ili akademiju, ali to se ne uzima kao bitno. 

Dakle, osim istorijskog izlaganja filosofiji se pristupa i problemski, te razmatra istina koja ne pripada ,,duhu vremena” već Vječnosti. 

Dodiplomski (preddiplomski) studij osposobljava studente za poslove u upravnim, kulturnim, diplomatskim, medijskim i izdavačkim institucijama, pa i drugdje gdje se pretpostavlja poznavanje filosofske tematike.

Diplomskim studijem se stiču znanja šire stručne i naučne primjene, u srednjoškolskim vaspitno-obrazovnim, u naučnoistraživačkim ustanovama, na fakultetima, itd.

Studij se sastoji od obaveznih i izbornih predmeta (izborni kolegij - IK). Svrha obaveznih predmeta je pružanje osnovnih i neophodnih znanja iz filosofije, dok se putem izbornih predmeta omogućuje kreiranje sadržaja studija u skladu s interesima dotičnog studenta. Imaju i određeni minimumi u smislu broja studenata s kojim nastava iz određenog kolegija može biti izvođena. 

Pored standardne nastave postoje i drugi procesi učenja, poput seminara, vježbi, mentorskih konsultacija, samostalnog učenja i drugo. Uporedo s predavanjima teku i vježbe iz dotičnog gradiva gdje studenti više samostalno rade, nasuprot predavanjima koja se uglavnom slušaju. Neki su profesori više, a neki manje spremni da im postavljate pitanja. Poželjno je čitati originalna djela i biti spreman makar za vježbe, ali uglavnom se zadaje određen broj strana za pročitati. Predmeti su semestralni kod bolonjsko g procesa izvođenja nastave te se rade i testovi (prvi i drugi kolokvij sa težinom polovine položenog cjelokupna ispita) prije samog ispita iz određenog predmeta na kraju semestra i u ispitnom roku. Zakonski je određeno i koliko ispita se može prenijeti u naredni semestar ili godinu. Težina studijskog sadržaja utvrđuje se kao odgovarajuća bodovna vrijednost po ECTS (European Credit Course Transfer System), koji predstavlja evropsku univerzitetsku normu savremenog visokog obrazovanja. Ukupno opterećenje studijskim sadržajem tokom jedne školske godine odgovara vrijednosti od 60 bodova, 30 po semestru, pa za vrijeme trogodišnjeg dodiplomskog studija (3 godine) student je dužan odslušati i položiti ispite iz predmeta čije ukupno opterećenje iznosi 180 bodova, za vrijeme diplomskog studija (+2 godine) još 120 bodova. Osnovna funkcija ovog bodovnog sistema omogućuje preciznije mjerenje količine rada te vrednovanje postignutih rezultata. Na ovaj način se postiže i kompatibilnost studijskih programa različitih Univerziteta drugih zemalja.

1. STEPEN: dodiplomski studij (prvi stepen, Bachelors / lat. Baccalaureus)
2. STEPEN: diplomski studij (Master ili raniji Magistrat)
3. STEPEN: poslijediplomski studij (Doktorat)

Letindor (www.letindor.blogspot.com)

No comments:

Post a Comment