Tuesday, 6 December 2016

Filosofski i teološki


Na slici je Atena, grčka Boginja Mudrosti, i koliko je u tom smislu Ona bliska sa Sofijom - inače Božanskom Mudrosti, ne znam. Mi pričamo o filosofiji, koja je Ljubav ili ispunjenost takve vrste, al' ne znači da smo time filosofi. 

Prva filosofija kod Aristotela se naziva i teologika. Bog (Nepokretni Pokretač kao Centar) je uzrok svijeta i zato se prvo taj Uzrok izučava. Logos je Vječna vatra već s Heraklitom. Aristotel, naravno, Platonov učenik, jedan od mnogih, izučava Svetu nauku geometriju i drugo (1.aritmetika, 2.geometrija, 3.stereometrija - proizvoljan prevod nauke koja izučava tijelo po-sebi, 4.astronomija). Bilo je tu učenja koja su ostala nedostupna drugima ili neposvećenicima. Kod Platona ima i Demijurg kao oblikovni Bog što NE stvara već Kreira iz već postojećeg. Imaju i mnoge druge Tajne, poput one o potopljenom naprednom svijetu Atlantide. Takođe i kroz Herodotovu istoriju priča o tome kako stari Grci idu u Egipat kod njihovih Sveštenika na naukovanje i savjetovanje. Platon značajno govori o pjesničkom zanosu manike. Religije, kako i znamo, bez pjevanja, a neke bez muzike ili oboga zajedno, ne mogu. Misterije se koriste i u novo vrijeme u religijama, neprestano, iako se zvanično prećutkuju. Platon i kasnije Aristotel su obilato korišteni u oblikovanju već nove religije hrišćanstva, u Aleksandriji. Grčkom filosofskom znanju je pridružena i hebrejska religija starozavjetna - nakon autoritativnog viđenja Boga ušlo se u tzv. religiju Ljubavi, novozavjetno. Pa, kako ko i može ove riječi opojmiti ili doživjeti u ovom ili nekom drugom neskladnom vremenu ... neki će reći da Hristova i hrišćanska religija nisu jedno te isto, poput Agambena. Pa, zatim i unutar samih filosofija i religija ima raznovrsnog sporenja. Takođe, prihvataju se pojedini autoriteti tek parcijalno, kako odgovara zvaničnima, a za ostalo i ne pitaj. Ne može se razumjeti ni na svoj način bilo šta što je već protumačeno od strane tzv. autoriteta. 

Grci su majstori umjetnosti, između ostalog. Njihove statue su lupali Persijanci kad su ih osvojili, ostatak su uzimali Rimljani jer sami nisu bili umjetnički nadareni, osim pravno i vojnički. Na očima nisu rađene zjenice jer je lice samo jedna od maski Vječnosti. Kasnije će u Vizantiji Konstantin Veliki narediti da se buše zjenice, jer tako ga je manje bilo strah Beskonačnosti.

Pojmovi su filosofski neki, neki teološki, i jedni i drugi vrlo neotporni na miješanje međusobno. Šta je tu je, svugdje ima smislenost i nedostatak. Filosofski se služila i još služi se dobro teologija (nauka o Bogu, hm) pa kaže kako nema šta da pričaš. Njoj je zato ova i sluškinja - Ljubav prema Mudrosti Božanskog. Taman posla da ova to prizna. I nebitno. Nek se tuku. Uvijek su nešto ljuti i ovi ili oni. Mršte se, odmahuju. Ili da se filosofi služe njenim jezikom - teološkim, kažu, i služe se njim vrlo plitko i pogrešno. Ima svega. Svak je tu nešto pomalo u pravu. Pa grčki, i latinski. I mitski jezik. Puno tog se izgubilo. I namjerno, to ne sumnjam. Pa, evo nekih pojmova onako lagano bačenih, bez naročite pažnje da se napišu isključivo u originalu izvornog jezika već u približno sadašnjem izdanju:

agatos grč. - dobar
agape grč. - ljubav ili gozba ljubavi - danas simpozijum
agnus (agnec) Dei lat. - jagnje Božije
akademia grč. - Platonova škola, po junaku Akademu
anamnezis grč. - sjećanje na zaboravljeno
afazis ili afazija grč. - nedostatak riječi
alegorija grč. - drugo govoriti, slikovit govor,  vrsta metafore pored simbolike
eleftheria grč. - Sloboda
aletheia grč. - istina / raskrivanje postojećeg iz dubine Bitka
analogija grč. - slično značenje
ancilla theologiae lat. - sluškinja teologije
anima - lat. - Duša
animacija lat. - oživjeti, udahnuti dušu
antagonizam grč. - suprostavljanje dviju strana
antifazis grč. - protivrječje (kod Aristotela)
antiquus lat. - prvošnji, star
arhe - prvi kao uzor
aroma grč. - miris
atomos grč. - nedjeljiv
biblia grč. - knjiga
Bitak (Parmenid), Demijurg (Platon), Nepokretni Pokretač (Aristotel) - Bog
dynamis grč. - snaga 
egho grč. - ja
eikones grč. - slike
eklesia grč. - zajednica / hram, sabornost
entelehija grč. - svrha 
fantasma grč. - odraz u vodi
fantasia grč. - slikovit prikaz stvarnosti
fizis grč. - vidljiva priroda
genius lat. - Duh
heksis grč. ili lat. habitus - navika, oblik
hipostaza, ipostas grč. - suština, Ličnost
hroma grč. - boja
individualac lat. - nedjeljivi
intelektualac lat. - razumjevajući
kalos grč. - lijepo
kosmos grč. - slika ili ukras Boga, Božanskog Uma Nousa, ili čak Dobra
manika grč. - zanos
mystikos grč. - prebivanje u Istini, u tom smislu i Tajna
poly grč. - puno
prosopon lat. - persona ili maska
skia grč. - sjenka
synergasía grč. - saradnja 
substancija lat. - podležeće koje prethodi pojavnom ili oblikovanom svijetu
subjekt lat. - podstavljeno ili pod-bačeno


Letindor (www.letindor.blogspot.com)

No comments:

Post a Comment