Tuesday, 6 December 2016

Fojerbah


,,Niko ne sudi oštrije od neobrazovana čovjeka, jer on ne poznaje ni razloge ni protivrazloge, on misli da je uvijek u pravu." Fojerbah.

I budimo načisto, obrazovan nije onaj školovani, obrazovan OBRAZA ima, školovan školu, neobrazovan biti se može i s bezbroj škola završenih. Prvo kreće s vaspitanjem pa stanjima Duše i tako redom. Škola može nam pomoći za obrazovanost (napomena autora za neupućene u filosofiju), škola u kojoj se promišlja i život dobar. Fakultetska škola nije, ni diploma, obavezna. 

Fojerbah? Kaže da mu je u mladosti prvo na umu bio Bog. Prvo teolog zatim filosof je i antropolog. Kritički analizira hrišćanstvo sa aspekata materijalizma i zadivljen je reformatorstvom Lutera. U mladosti bio religiozan, studirao protestantsku teologiju pa prešao na filosofiju kod Hegela, zatim postaje dio grupe mladohegelovaca, koji izražavaju liberalne ideje građanstva. Njegova filosofija utiče na razvoj marksističke dijalektike. Kritikovao je i Hegela. Filosofija, kaže, treba da se poveže sa prirodnim naukama i sve nade polaže u spoznaju. Neki ga vide ga veoma značajnog za stvaranje bezvjerja na području Evrope. Kao pristalica ateizma gubi i pozicije na univerzitetu. Ipak, pisao je najviše u vezi religije, koja mu je, izgleda, bila i opsesija. Engels tvrdi da je Fojerbah kraj njemačke klasične filosofije. Nacistima nije prijao, a socijaldemokratama jeste. 

Poznata je njegova izreka da je čovjek stvorio Boga po svom obličju, a ne da je bilo ili jeste obrnuto. Na mjesto Boga postaviće prosvjećena čovjeka. Pa, i religijski to može imati nekog smisla, ako se ne shvati tek prosto i bukvalno. On takođe kaže: Dogma nije ništa drugo do izričita zabrana da se misli. 

Anonimno objavljuje spis ,,Misli o smrti i besmrtnosti”, u kojem odbacuje vjeru u besmrtnost. 

Čuvena je 11. teza o Fojerbahu K. Marksa: ,,Filosofi su svijet samo različito tumačili, ali radi se o tome da se svijet mijenja (da ga se izmijeni).” Napisao je to K. Marks 1845. godine, a prvi put objavio Engels 1888. I obično se upotrebljava ono prethodno u zagradi, kao poziv na akciju, ali ni ne mora biti da je i Marks mislio tako.

,,Čovjek bez razuma je i bez volje. Ko nema razuma, da se zavesti, zaslijepiti i od drugih upotrijebiti kao sredstvo. Slobodan je i nezavisan samo onaj koji misli." 

Fojerbah nije materijalista baš kako će ga drugi potpuno ocrniti, to vidimo i po sljedećim izrekama: 

,,Ljubav koja je mogla umrijeti nije bila ljubav… Ljubav, ali prava! I sve će ti ostale vrline pasti same u krilo."

I na kraju: ,,Knjigama se događa isto što i djevojkama: upravo se one najbolje, najdostojnije i najduže zanemaruju."

Letindor (www.letindor.blogspot.com)

No comments:

Post a Comment