Tuesday, 6 December 2016

Hajdeger i budistički monah


Hajdeger misli o suštini čovjeka, a uz mnoge intervjue i predavanja jedan od intervjua je i s budističkim monahom. Sebe vidi kao onog koji pripada Zapadnoj misli i kritikuje istu da u svom promišljanju o čovjeku još nije postavila ispravno pitanje o Biću, a to pitanje je od velikog značaja, pitanje o suštini čovjeka. Suština posjeduje jezik, a čovjek tu je određena veza među rečenim. 

Naspram budističkog učenja, po Hajdegeru Zapadna misao se vidno razlikuje po tome jer između čovjeka i životinje, i drugih živih bića, ona vidi suštinsku razliku u jeziku. Čovjek ima jezik i znan odnos sa bićem. No, Zapadna misao nije ovo pitanje valjano postavila, i samo Biće u svojoj suštini je bilo sakriveno od strane ljudskih bića. Postavljajući to pitanje mi sad trebamo doći do odgovora na pitanja - Ko je ili šta je čovjek.   Novi način mišljenja je neophodan, kaže Hajdeger. Ali pizanje ne može biti postavljeno od strane religije. Problem je i to što Zapadni odnos prema cijelom svijetu nije otvoren već je konfuzan, a tu, pored zasluga i crkve, nauke, filosofije, ima takođe nekih pomalo čudnih činjenica. Sve te zajedničke snage će modernom svijetu predstaviti nauku kao jednu novu vrstu religije. Nije dovoljno reći to putem medija pa da ljudi razumiju, već se rezultati mogu jedino postići kroz neposredan razgovor od čovjeka do čovjeka te kroz dugu praksu i vježbe, ali u smislu Viđenja tokom mišljenja. U samom početku taj novi način mišljenja biće razumljiv tek nekolicini, ali uz različite i valjane načine obrazovanja može biti prenijet i na druge ljude. Za primjer ovom što je rekao Hajdeegr govori kako ljudi koriste razne aparate u svakodnevnom životu, a da im ne znaju način funkcionisanja, osim samo manjine, npr. nekoliko vrhunskih fizičara koji razumijevaju suštinu rada ovoih uređaja. Na isti način stoje stvari i sa novim načinom mišljenja, koje je veoma teško za razumjeti, a o kojem govori Hajdeger. Nesporazum je, takođe, misliti da su ovi koji razumiju neki izuzetni ljudi, jer svako ljudsko biće, kao misleće, može to isto postići. Današnji obrazovni sistem i istorija tako malo omogućavaju u ovom smijeru za čovjeka. 

Postoji li tačka u kojoj se susreću tehnologija i filosofija? - pita budistički monah Hajdegera. Da, Hajdeger među njima vidi suštinsku vezu, jer pojava moderne tehnologije je i uzrokovana filosofijom, u ovom slučaju da je moderna filosofija postavila stvari tako da je istinito jedino ono što je matematički očigledno ispravno. U tom smijeru se oblikovala stvarnost ovog svijeta. Maks Plank kaže: ,,Stvarno je samo ono što je mjerljivo.“ Ta je misao postala dominantna u svakoj tehnologiji kroz modernu matematiku i fiziku. Takvu misao je prvi razmotrio i Rene Dekart, jedan od ključnih osnivača moderne filosofije. Čovjek je postao jedna nova vrsta subjekta. Svijet je išao u tom smijeru. Otud veza između filosofije i tehnologije postaje očigledna. 

Letindor (www.letindor.blogspot.com)

No comments:

Post a Comment