Wednesday, 7 December 2016

Intuicionizam


Anri Bergson - Francuz i njegova ,,stvaralačka evolucija”, dakle, kroz umjetničko stvaranje, razum iskrivljuje, on kao filosof oživljava suvoparni naučni stil, iracionalizam je to u širem smislu, elan vitalis kao životna energija. Inteligencija je materijalna, a intuicija životna.

Bergson (1859-1941) je francuski filosof i predstavnik intuicionizma, po kojem ni instinkt ni inteligencija nisu podesni za suviše stroge definicije stvarnosti. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1927. On za shvatanje suštine stvarnosti spominje životni polet - elan vital, kojim slavi snagu postojanja. Njegova filosofija je ,,spiritualistička” alternativa pozitivizmu 20. vijeka. Bio je izvrstan matematičar, a kasnije se počeo baviti humanističkim naukama. Predao je dva doktorska rada: ,,Esej o neposrednim datostima svijesti" i na latinskom ,,O Aristotelovu poimanju mjesta". Predavao je na koledžu de France, sluša ga Ettienne Gilsone, Thomas Stearns Eliot, predaje i u Americi. Član je francuske akademije i to kao prvi Jevrej koji je ušao u nju. Imao je i političku karijeru, umro je s 81 godinu starosti. Izjednačio je vrijeme i trajanje rekavši da vrijeme nije atomsko već je to trajanje. Bergsona je karakterisala ljepota stila i jezika te, ostavlja dubok trag u građanskoj filosofiji. Djela su mu: Materija i pamćenje, Stvaralačka (kreativna) evolucija - kao najbitnije djelo, zbog kojeg ga katolička crkva nije podnosila, i druga djela. Pisao je i o smijehu. Bergson smatra da intelekt falsifikuje stvarnost. Jedino se intuicijom shvata cjelina, koja je živa, pokretna, po sebi stvaralačka. Znanje služi u praktične svrhe, a ne za ono najbitnije. Inteligencija i intuicija skreću u dva suprotna smijera, prva prema nepokretnoj materiji, druga prema životu, prva vodi ka nauci, u izraze inertnosti, gleda izvana i unutar nje ne prodire. Inteligencija obilazi oko predmeta. U samu unutrašnjost života prodire intuicija. Intelekt je mehanicistički, intuicija organistička. Intuicija otkriva najintimnije tajne života.

U jednu ruku on je i estetičar, proučava i fenomen hrišćanske mistike, duhovne zakone. Ovdje možemo spomenuti i Brouvera i Hajtinga, zaslužne za razvoj  intuitivnih operacija logike te, čudesnog ili neobičnog švedskog spiritualnog filosofa Swedenborga, zaslužnog za filosofiju prirode, teologiju, mistiku i spiritualizam.

Letindor (www.letindor.blogspot.com)

No comments:

Post a Comment