Monday, 5 December 2016

Majstor Ekart i Misticizam


Bog NIJE sve drugo jeste. Ili Bog jedini JESTE. Haos je neko početno stanje, ne znači nered, mogućnosti su sve, Kosmos vidljiv je ukras Boga, uređeno, kozmetika. Fizis je priroda s kojom se živi, vidljivo okruženje.  

Ostanemo bez riječi često u suočenju sa najintimnijim istinama unutrašnjosti života, stojimo tako pred slikama. Ovo su stanja naše duboke zamišljenosti, prelaz sam iz sna u jasnost budnoga. Tad logički il’ razumski dio uma nas napušta. Misticizam govori nešto o neviđenom, često srodan je po(i)etskom.  

Misticizam postoji zbog Tajne i zbog isto takve Tišine.  Krenimo nekim okvirnim redom: 

. egipatske misterije (Tot), orfički kult (tračko naslijeđe, kult Dionisa, pitagorejci), predsokratovci,
. Sokrat, Platon i Aristotel,
. gnosticizam i zoroastrizam, kabala jevrejska
. hrišćanska mistika – isihazam, islamski sufizam,
. Tao kineski, budizam (to nije religija) izvorno indijski, zen japanski,
. srednjovjekovlje (monasi) i renesansno,
. novovjekovlje, Beme Jakob (čuveni njemački obućar), Majstor Ekart,
. teosofija (Madam Blavatski), antroposofija (Rudolf Štajner),
. savremenost.

Okultizam i spiritualno ovome ni ne pripadaju. Okultizam (lat. occultus = skriven, tajan) se tumači kao skriveno znanje nedostupno većini, dostupno pojedincu koji traži Duhovnu stvarnost izvan dometa opažajnog sa čulima fizičkog tijela. U vezi je s dostizanjem viših nivoa svijesti i koristi se simbolima kao višim jezikom komunikacije gdje simbol može da protumači samo onaj koji ,,Zna“. Zbog svoje Duhovne naravi okultizam je usko povezan sa religijom, a blizak pojam mu je ezoterija kao ,,unutrašnje gledanje“. Riječ ,,occultus“ prvi koristi zvanično Agrippa Cornelius u knjizi ,,De Occulta Philosphia“ (Tajna filosofija) iz 1533. godine što je najpoznatije djelo o magiji u Renesansi. Nećemo spominjati one koji su više bili opasni za sebe i okolinu. Okultizam vidi postojanje ,,fluida“ putem kojeg nevidljivi svijet se pikazuje vidljivo. Ovi se zalažu za čuvanje tajnosti dogme i obreda. To, da kako, funkcioniše, ali nije Vrh i nije, možda, pravi Put. To ne znam. Imaju žrtve i ima nesloboda. 

Spirit je Duh i često obilježen s grčko ,,Tau“, zadnje jevrejsko slovo ,,Tav“ k’o smrt il’ kraj materijalnog. Ovdje se izazivaju ili uspostavljaju određene komunikacije s nevidljivim svijetom, al’ naučno nije prihvaćeno jer nema garancija za autentičnost istih. Ona(j) ko prenosi poruku Duha ili Duše je ,,medijum“. Sve ovo, naravno, nisu načini metafizičkog razmatranja svijeta, iako i neki baš tako bi to htjeli predstaviti. U naučnim istraživanjima postoji pojam ekstrasenzorne ili vančulne prcepcije (ESP), a manifestacije pojava u tom smislu su podjeljene na fizičke i psihičke.  

Filosofi predsokratovci misle kosmološki i kroz sebe. Oni imaju snagu i svijet je to Mudraca – filosofa. 

Za MISTIKE stanje pojednca je EKSTATIČKO izlaženje iz sebe, to je stanje bića pa i viša svijest u svemu tome ,,susret“ je sa Božanskim, subjekt i objekt postaju Jedno, iako u manifestaciji ili u fenomenu to tako ne mora izgledati. I sam Bog je k’o kvalitet poseban, a i Apsolutan. 

Orfički kult odbija da se prinose žrtve u krvi i muziku njeguje. 

Jakob Beme će reći da se misterija u nama stalno rađa, misterija trojedinstva.

Koja je veza moralnoga i mistike, jesu li blizu ili su suprostavljeno? Religije pričaju i nešto sasvim drugo, Zapadne otkupljuju grijeh i novčano, a Istočne imaju karmu i reikarnaciju Duše. 

Veza je između simboličkog predstavljanja pitagorejskog Tetrakisa i Bemeovog šematskog prikaza trojedinog oga: U Centru kruga je sam Bog, tri krajnje spoljašnje tačke su tri Lica (Božanske Ličnosti) ili trojni Princip ili vrhovni Zakon unutar kojeg su svi niži, i unutra po tim linijama među Božanskim Trima Ličnostima se jednostavno ukazuju po dvje tačke te, njih šest po krugu je heksagram, odnosno svijet nevidljivog i vidljivog oblika. Bog u Centru predstavljen krugom JESTE i sve tri pojedinačne Ličnosti (Otac, Sin i Duh), ali ove Ličnosti jedna drugoj nisu jednake, različite su pojedinačno, ali sa Suštinom ili svojim Centrom su sam Bog. Jakob Beme je uglavnom čitao Bibliju i alhemijski objašnjavao djelovanje Božanskih Sila, kao i alhemijsko stvaranje Svijeta.   

Meister Eckhart (1260-1327) je njemački redovnik dominikanac i mistični filosof. On je za posluh i postojanost, pripremljenost. Pravednici su ka Slobodi, srce spokojno je čisto i radosno. U samoći se čovjek traži, odnos prevazilazi odnos sluge i gospodara. Ljubavi nema bez Spoznaje, kaže Eckhart. Dvije su Volje: Božanska i lična, dvije vrste su kajanja, provikano i ono stvarno Višoj Volji kad se prepuštamo. Nije problem jer i tamo smo. Naša lična volja je dobra samo ako se ugradi u Božansku Volju, kaže Ekart. Najsnažnije je ono što ide iz Srca, to je nevezanost za predmetno. U smislu postojaja ove DVIJE volje odricanje od sebe u tom smislu je upravo ono jedino poželjno odricanje, a ne neko drugo. Kad Biblija kaže: Blažen je siromašan u Duhu, misli na onog koji ne živi tom nižom voljom. Ekart je predavao teologiju u Parizu i Češkoj, a učenja su mu ubrzo proglašena i heretičkim od strane pape. 

Bog je iznad Spoznaje, ali i spoznaja je nama potrebna no, moramo je prevazići. Promašaj nam je neophodan. A Slobodna Volja? Postoji samo u Božanskoj. Ne brini se, i mi smo tu. Božanska je Mudrost. Odozgo dolje se spušta ovo u kosmički Zakon, kroz mitos u logos i nomosno društveno smo. Sistem i društvo nam nude pravo. Praktični moral No, maši se uveliko. 

Potreba je za PROLAŽENJEM. Ekstaza je jedna viša ili izlazeća iz sebe malog svijest i igra, poezija poiesisa. Ljubav je koja poništava smrt. Istinska Ljubav ne poznaje bol, reći će Ekart pa, ako voliš, a boli te, nije Ljubav. 

Nisu mistici popularni, zabava je popularna i putovanja, odmori, šoping, vožnja, automobili. To je sve POPULI. Mistici nikad nisu bili u tom spisku, jer Mistik biti je zahtjevno. Odricanje. Prevladati narodne običaje. I ovaj sajt što pišem nije popularan, nit’ može biti. Iz zatvora bježe jedan po jedan.

Boginja Mudrosti Sofija kaže: ,,Postojim i prije svijeta, još dok je Bog stvarao ja sam u tome i Voljela Ga.“ Bogo-čovjek, čovjeko-Bog. Oba su smijera. 

Zapadni Bog je Ličnosan a Istočni nema lika? Čovjek je DOSTRUK, kaže Ekart, tijelom ide u zloću, a Duhom ka Bogu. Čovjek mora biti Jedan u sebi samom i to je Jedinstvo kojem se teži. Ono dolazi iznutra. Hrist je istjerao sve nedostojne iz Hrama, tako i Duša izbacuje ono nečisto. Bog uvijek hoće samo ono najbolje. Bog i jeste Najbolji. Nagrada je kad nas Bog prenese u Bitak. Tu se Duša uspinje u Život u kojem nema suprotnosti. Ljubav je ta koja budi želju, a Spoznaja Oslobađa. 

Pravednici su bez htijenja, oni žive Voljom Višom. Provode samo Božansku Volju.  

Sufi Mudraci pjevaju ljubavne pjesme svom Bogu. Rumi je tvorac mističnog reda Derviša koji u transu mogu čuda da prave. Ima i starijih. Rumi je čitao praznu ili knjigu sa bijelim listovima. Ideal je Srce bijelo k’o snijeg. 

Za gnosticizam su rekli – sekta, kao za sve u misticizmu, ali ni religije ne odriču se svojih moći u potaji. U gnosticizmu se znalo daleko za Simona Maga. Letio je i ko zna šta? Mnogi hrišćani kasnije će kriti svoju mističnu stranu doživljaja Božanskog da ne bi bili osuđeni k’o krivovjerci (jeretici), što nije isto kao ateist. Sam Mudrac može da ukine Theos teologije i pređe na logiku i diskurzivno, Mudrac je taj što proizvodi Znanje, od Boga spušta ka ljudima i prevodi, kao Hermes, čak jezik nov kreira. Istina je Bezvremena, a mišljenje u vremenu. 

U molitvama se ništa ne traži osim onog što Božanska Volja hoće. Pojam ,,Boga“ je kod Ekarta vrhovna personifikacija MORALNOG. U svemu se traži postojanost. Ljudi idu daleko od sebe i sve teže pronalaze ono što traže. Promašaj je dobar, kaže Ekart, on je čak i neophodan za velika djela. Evo i dvije vrste KAJANJA koje uočava on:

. vremensko i čulno kajanje – koje unosi veću muku u čovjeka i još ga više baca u brigu, kad mu ništa više ne preostane osim te muke. Ovo nam je i dato od religija, da se gušimo u većim problemima bez konačno izbavljenja;

. Božansko kajanje – nastupi kad čovjek osjeti gađenje ili odvratnost prema nečemu i on se tad automatski približava Bogu, tad dobija nepokolebljivu Volju za odvraćanje sebe od NEdobrog ponašanja, od grijeha ili greške, tad nastupa Duhovna RADOST. 

Ekart kaže da Bog plemenitu Dušu odvodi u pustinju i tamo joj ,,govori“, govori ludskom Srcu. Tu nema trgovine. Istinsko mjesto za boravak Boga je samo ČISTO Srce. Pravednici nemaju htijenje makar kakva ih nevolja zadesila. Duša ljudska ima narav Božansku jer Bog postaje čovjekom, a čovjek postaje Bogom. I dok god Duša vidi različitost u ovim Voljama sa njom nešto nije u redu. Istinski Pravednik ne služi više ni Bogu ni stvorenjima, on je Slobodan. I što je bliži Pravednosti bliži je i Slobodi. Nepravednik je sluga grijeha. Duši koja je kušala Boga sve što nije Bog postaje neukusno i mrsko. U Srcu mora biti RADOST, ne žalost ni tuga, mora takođe biti SADAŠNJI TREN koji je ujedno i sama Vječnost. Spasenje je Tu. Tu je i Kraljevstvo Božanskog Svijeta. Bog je spreman davati, ali čovjek nije spreman da primi. Ljudi ljube ,,boga“ radi nečeg drugog, rad’ nagrade jabuke koja ih je i izgnala iz Rajskog stanja, a kad dobiju to što žele oni tog boga već zaboravljaju. Do daljnjeg. 

Od Boga velike stvari se mogu primiti tek u dobro uvježbanoj samoći, kao što pripremljen može, kaže Ekart. Blažen je onaj ko trpi radi Pravednosti. 

Duša RASPRŠENA (raz)um i volju ima u svom temelju, ali se ne može prikupiti bez tijela. Otud značaj tijela je velik. Ako je Duša moja, onda Božanska nije. Ljubav je slijepa kad Spoznaje nema. Ljudi stoje ,,u stvarima“, nisu sa Bogom u Istini. Duša je između Vječnosti i stvorenog, dotiče oboje, konačno i Beskonačno. 

Čovjek mora iz sebe istjerati jadikovke i žalosti, u Srcu mora biti radost da je ne može uzeti ni žalost ni nevolja. Time nas gađaju. 

Iznad vremena Bog Ljubi Dušu. Oni koji žele nešto drugo, a ne Volju Božansku, uvijek su u jadu i nevolji. Bog je spreman dati velike Stvari, a čovjek ne treba ništa tražiti osim Volju Tu Božiju. Bog je ISTINA, a sve stvoreno NIJE. 

Letindor (www.letindor.blogspot.com)

No comments:

Post a Comment