Monday, 5 December 2016

Platon i Akademija


U to vrijeme robovi, bez glasa za državu su i žene i djeca. No, dođe i demokratija pa svi se pitaju. Da li baš svi? Tu robovi nisu imali sreće, bili su robovi zbog sopstvene ,,prirode", kaže Platon, reći će i Hegel poslije, i mnogi filosofi. 

Platon je aristokrata, ne po porijeklu, po prirodi je višoj i po vrsnosti, po kvalitetu. Aristos(n) je plemeniti, ne u smislu sa porijeklom iz vladarske porodice. Išao je u Egipat, na Siciliju i u Italsku oblast. Pokušava ostvariti i idealnu svoju državu na Zemlji no, završio je kao rob, al’ opet otkupljen je od prijatelja. 

Plećati. Sokrat će mu promijeniti život, nadahnjuje Platona junak njegovih dijaloga od kojeg potiče izreka da mudar je onaj ko zna da ništa ne zna, jer Sokrat će upravo reći ovakvo nešto: Znam da ne znam. Demokratija će osuditi Sokrata, narod podmitljiv i odan tijelu i bogatima. Platon kaže: ,,Sve dok vladari ne postanu filosofi ili filosofi vladari svijet neće biti bolji.” Sokrat je hrabar, i ne moramo reći ne-lijep, Sokrat je jak, zdrav, odan Duši svojoj i bogovima, nepokolebljiv. Čemu težiti? - govori Sokrat, sa njim se pokreće etika: Vrlina je Znanje, ali Sokrat nije ulijevao Znanje jer znanje nije njegov posjed te kaže: Ja ne mogu biti učiteljem. On pomaže ili navodi sagovornika da se porađa. Majeutika. Majka mu je bila babica. Još kaže da neistražen život i nije vrijedan življenja. Za definiciju dobrog ponašanja bogati trgovac Kefal jasno predlaže Sokratu jednostavnu i prihvatljivu definiciju: ,,plaćati svoje dugove", što Sokrat s lakoćom pobija riječju: Nećemo valjda ludaku vraćati posuđeni mač. Učio je i s ženama te nisu one potpuno neupućene, o njima se ćuti. Npr. učiteljica Diotima. Sokrat nije pisao. Učenice Akademije: Aglaonika, Lastenija iz Mantineje, Aksiotija iz Flijunta, Hipatija, itd. Reći će za njih - vještice. Hrišćani će im doći glave, ovima mlađim. 

Zanimala je Platona i pitagorejska matematika. I ono ,,iracionalno” koje govori da se ne može sve doznati razumski. Zato Platom koristi slike - metaforu da opiše, kaže, na šta Duša liči jer se ne može reći tačno šta je. Duša je ona što se kreće sama od sebe, ne treba joj spoljni uzrok, kreće se kružno. On Dušu slika k’o kočije nebeske, um-kočijaš, kočija-tijelo, crni (čulni) i bijeli (uzdržljivi) konj. Sve nestaje u najvišem Dobru. Proučavanje matematike omogućuje nam, Pitagora kaže, da pobjegnemo od nemarne nedosljednosti fizičkog svijeta. Brojevi su univerzalni, vječni, vide se samo umom. Ovo su religiozni matematičari. Pitagora je na svoj način pokazao kako je moguće osnovati zajednicu kojom uspješno upravljaju filosofi.

Duša je takođe preegzistentna i besmrtna, prije tijela kruži nebom u redu sa bogovima, što je čišća od Zemlje je dalja i lakša. Duša teška na Zemlju pada. 

Navršivši četvrtu deceniju života Platon osniva Akademiju. Školovanje je 10 godina, 20, više, doživotno. Na ulazu piše: Neka ne ulazi koji ne poznaje geometriju. Matematika, kao kod pitagorejaca, mnogo je bitna. Mi učimo Euklidovu. 

Narod je htio vidjeti i čuti šta se to predaje u Akademiji. Platon je i otvorio ulaz da svima bude slobodan, a tema ,,O Dobrom životu” gdje narod ču sve samu višu i veoma stranu mu matematiku. Platonsko Dobro je sami Bog. Makedonski Aristotel je bio jedan od boljih učenika. 

On diže ruke od javnog života, ali u naslijeđe ostavlja nam neprocjenljiva djela, iako malo oslabljena s prevodima. Jer ima i neprevodivog. 

Hrišanski car će zatvoriti Akademiju u 6. vijeku naše ere. 

Živjeli su na Olimpu, blizu ljudi. Nisu grčki bogovi bili savršeni tako osim, možda, Platonova Demijurga - On miruje, sve u Njemu je, On ne stvara, ali omogućuje pa Tvorac nije, a u neku ruku je Kreator. Nije ni ljut, tu čovjek sam se kažnjava. 

Grčke gradove je po Platonu trebalo ograničiti s brojem stanovnika, da bi mogli dobro funkcionisati. Ni priroda niža, kaže Sokrat, van zidina gradskih, nije koja mu može reći više no čovjek u gradovima. 

I svadljivi su bili Grci. Pogotovo demokratski. Sofisti kreću da uče za novac, filosofi ne. 

Persijanci i Makedonci će trati Atenu. 

Platon ima taj svijet Ideja poput izjave da dobar nož, i dobar vojnik, dobar pas, svi imaju nešto zajedničko: Dobro po-sebi. Između ideja i pojedinačne stvari postoji zagonetan odnos koji je Platon pokušao objasniti. Ideje su stvarnije. Sjećanje Duše na svijet Ideja je anamneza: Prepoznajemo  pojedinačnog konja samo zato što je on odraz ,,ideje konja" koju već ,,znamo". Ideja je podsvjesnog moderne psihologije. 

Oni što spoznaju savršeno znanje biće i vladari. Vladari nad sobom i …

Ovo je priča i o jednoj školi iz Sredozemlja, o plećatom Aristoklu - Platonu. Dan prije susreta s njim, usnuće Sokrat san kako mu s Erosovog žrtvenika dolijeće labud, ptica lično Apolona, na grudi slijeće, a potom, kako mu krila izrastoše, odletje nebu s pjesmom koja očarava ljude i bogove. Da, to bješe Idealizam. Objektivan. Ontološko je razdoblje. Platon nije demokrata. Nisam ni ja u brutalnom nekom smislu, ali jesam da čovjeku damo prostor. Sokratova mudrost i vrlina osvojiše ga, filosofski. Zlom je nazivao ono što se tad zbivalo u političkom životu Atine, diomedski, navalom mase, a filosofi postaju demagozi - ugađaju zvijeri. 

Poslije smrti Sokrata Platon, k’o i većina takvih filosofa, napušta Atinu, ide u Megaru kod Euklida, on je držao megarsku školu. Zatim ide u Egipat. Eh, Egipat. 

Mitski heroj je Akadem (lat. Academus), a njegova braća Lakedemonjani Kastor i Polideuk, Ledini sinovi blizanci, Helenina braća, Zevsovi sinovi - Dioskuri. Napali su Atiku da Helenu oslobode, nju je oteo Tezej. Samo park je Akadema pošteđen i u njemu sađene su masline i drugo bilje. Tu biće Akademija. O Akademu piše Plutarh (46-127), istoričar i esejist, sveštenik je delfijskog hrama. 78 eseja pod imenom Moralia. Šekspir ga je citirao, i Emerson i transcendentalisti. i Montenj. 

Zevs u obliku labuda je zaveo Ledu i ona je snijela dva jajeta, Kastora i Polideuka. Sazviježđe Blizanaca (Gemini) predstavljaju njih dvojicu, pa se njene najsvjetlije dvije zvijezde zovu tako. 

U Homerovoj Ilijadi Helena gleda sa zidina Troje i pita se zašto ne vidi braću među Ahejcima. Homer govori da su oba mrtvi i pokopani u Lakedemonu, u domovini, da, bili su smrtni. 

Akademija je najviša obrazovna institucija neke zemlje, za nauku, kulturu, umjetnost i drugo. Godine 529. ukinut će Platonovu Akademiju Justinijan car. I nije baš neki car. Platon ( 427. pne) je veći, plećat, rođen kada i Apolon. 

Platon je poučavao filosofiju. Na dvorovima će ponovo kraljevi da ih osnivaju od 8. vijeka, Karlo Veliki, i Fridrih II. 

,,Accademia Platonica” u Italiji 1442. u Firenci, osniva je Cosimo de’ Mediči, itd. Danas su mnoge, za nauke i umjetnosti. Univerzumi znanja - Univerziteti. No, spomenemo i Akadema.



Pred akademskim ulazom, kod Platona, bio je žrtvenik posvećen Erosu, starijem od svih bogova, kako reče Platon u dijalogu Gozba (O ljubavi). Tu je bilo i svetilište posvećeno Muzama, zaštitnicama ljudskih umijeća, umjetnosti, i žrtvenici Prometeju, Hermesu, Atini, Heraklu. Rasla je u vrtu i maslina. 

Letindor (www.letindor.blogspot.com)

No comments:

Post a Comment