Saturday, 3 December 2016

Platon o Duši / Psyche


Mi ne možemo reći šta je Duša, ali možemo reći na šta ona liči, reći će Platon u dijalogu ,,Fedar”. Duša je ona koja sama sebe pokreće, ne treba joj podstrek izvana, ona je takođe i trostruka. Dvostrukost bi bila tek banalan i uzaludan sukob bez napretka u samoj Ideji, bez uzdizanja u Božansko, to će reći i pravoslavni teolozi.

Sva zemaljska ljepota samo je sjenka istinske Ljepote, kojoj Duša teži preko Erosa. Da je Platon pretpostavljao postojanje Ideja zasebno vidljivo je u njegovim dijalozima. Ljudska duša, prije sjedinjavanja s tijelom, boravi u nekoj prediskustvenoj ali i nebeskoj oblasti u kojima opaža umstvene entitete ili ideje, koje čine mnoštvo samostalnih suština. I saznajni proces je zasnovan tako na sjećanju, podsjećanju duše na Vječne istine u stanju preegzistentnog.

Čovjek razlikuje stvari tako manje ili više lijepe, pa i imaju neka mjerila te suštinske ili Vječne ljepote, ljepote po-sebi. Dakle, proces istinske spoznaje je proces sjećanja gdje nas čulno opažljivi predmeti duševno podsjećaju na opšte suštine ili Vječne Ideje. Platon govori o Besmrtnosti. Ali, je li besmrtnost Duše ili je to besmrtnost Ideja?

U dijalogu Fedru se Duša poredi sa zapregom: umni dio Duše je kočijaš, a voljni i nagonski dio su dva konja, bijeli i crni, od kojih je voljni dobar, a drugi rđav, pa ga vozar često mora umirivati i usmjeravati bičem.

U dokazima o besmrtnosti Duše Platon navodi više dokaza, jedan od njih je i: Duša je kretanje koje samo sebe može pokrenuti, i kao početak kretanja ona ne može biti ,,nastala", a to nešto što je nestvoreno ne može ni propasti.

Odskočićemo malo u vrijeme nakon Platona da bismo shvatili i ovo prije, a uzet ćemo primjer iz pravoslavne ikonografije. Ikonopis NE vidi nešto spoljašnje od stvari. Sad imamo tehnike brojne lišene metafizičkog smisla. Te stare ikonopisce su zvali filosofima. Svjedocima. Reći će ruski teolog i filosof Pavle Florenski. Duhovna osnova stvari je u platonizmu Vid, Eidos, a ne sluh, ni miris, ni drugo. Svakom ko se doticao Platona poznata je konkretnost njegova shvatanja Umne Svjetlosti i neslučajnost upravo takve konkretnosti. I Misterija. Crkveno učenje je i te kako u vezi s tim platonskim učenjem. Kod apostola Pavla, Jevrejina i visokoučenog, idoli su budili organsko gnušanje, dok je slikarstvo, naročito antičko, neuporedivo više simbolički i po suštini dalje od naturalističkog podražavanja, pa je njemu prihvatljivije, i svojom tehnikom vajanja u svjetlosti išlo se u susret biblijskom učenju o stvaranju svijeta i platonovskoj ideologiji, i saglasno Filonovoj tradiciji. Umjetnosti VIĐENJA je antiteza umjetnost DODIRA, kao što je i umjetnosti svjetlosti protivna umjetnost tame. Dirati masku i prerušavati se postalo je u crkvenom nečisto, ali postala je ta neka maska u ikoni suštinska i pravo umjetničko djelo. Kao ritualna maska. U Egiptu imamo takvu futrolu za mumiju, rodonačelnicu ikonopisa, Lika umrlog. Pojačana je izvajanost lica u svjetlu, simbol Vječnog Života i netruleži, reći će Florenski. 

Maska u kultu umrlih je zaista javljanje umrlog, Božanske Ljepote i iznad zemnih uzbuđenja, kroz masku tu pristiže energija ovog iz Vječnosti. Florenski to zove vrhovnom ontologijom svijeta.  A živa veza međ’ svjetovima je religija. Ikonopisanje jest’ metafizika, a i metafizika je ikonopisanje - riječima.  Unutarnja svjetlost se rasprostire van. Božansko je blistanje podvižničkih Likova. K’o kolut Sunca. Slika Božja je Svjetlost sva, a čovjek tu ima preobražaj. Ne mislite na se više no što valja misliti. Počinje s obnovom uma. I pitanjem, šta je Volja Višega. Mjera je Vjere otkrivanje stvari nevidljivih. Il’ maska puca il’ iz tijela blista Lik. Hram je uspon uz ljestvice Jakovljeve iz vidljivog u nevidljivo. Oltar je mjesto nevidljivog, prostor, ne od ovog svijeta, odvojeno.  Sav oltar je Nebo, umom dokučivo mjesto. Nadnebeski i misleni je žrtvenik. Hram je tijelo. Za oči Duhovne. Nije čulno. I granice potrebne su da nam se ne učini da je ništa. Svjedok je čovjek sebi sam sa Likom svojim. Svjedoci su žive Ideje. Živa Duša čovječanstva. 

Letindor (www.letindor.blogspot.com)

No comments:

Post a Comment