Saturday, 3 December 2016

Platonski o Ljubavi


Ovaj pojam jeste ispražnjen kao i mnoge druge pojmove što smo ispraznili, ali, imamo tu moć da izvršimo dobar Povratak, to nam je, na kraju krajeva, i dužnost. Reći samo da je ovaj pojam potrošen nije dovoljno, i ne samo to, bilo bi katastrofalno u pogledu na ono čemu bi čovjek mogao ili morao da teži na putu svog izbavljenja iz začaranog kruga banalnosti u materijalnoj banalizovanoj egzistenciji. Za uzašće ka višem životu, onom plamenu vječnig u nama, i Logosno, nama je Ljubav neophodna. Ali, šta je Ljubav? Ne znamo ili zaboravljamo? Odbacujemo jer nam je lijepo u ovom što smo definisali i navikli tako. Čega je čovjek sve dostojan. 

Simpozij ili Gozba (ili: O ljubavi) predstavlja vrhunac umjetničkog izraza Platona, jedno od njegovih najvećih umjetničkih djela, u kojem se udruživanjem dijalektike i mitskog uobličavanja otkrivaju najdublja saznanja. U dijalogu ,,O ljubavi” govore, ali ni jedan od njih ne predstavlja Platonovo viđenje Erosa. Iz nerazumijevanja toga proizlaze sve prisutniji komentari da je Platon opravdavao homoseksualne veze, kao i pozivanja na tzv. „platonsku ljubav” kojom se obično imenuje uzajamna privlačnost bez primjese čulnosti. Međutim, kroz ove govore Platon iznosi određena mišljenja koja su o Ljubavi preovladavala u atinskom društvu, s dozom suptilne ironije vidljive kroz karakterne osobine i nastupe govornika. Fedar je još mlad i njegov govor je zapaljiv, ali mladalački naivan i s vidljivim nedostatkom iskustva. Pausanija govori o čistoti ljubavi, ali, poput iskusnog političara, iznosi svima dobro poznatu priču o običajnom moralu koji preovladava u Atini tog vremena, taj govor nema dubinu i često je dvosmislen dok istovremeno vlastitim ponašanjem odaje zaljubljenost u Agatona. Eriksimah pretjeruje u poklanjanju pažnje ljekarskom umijeću u koje je zaljubljen i koje doslovno primjenjuje na sve ostalo, zbog čega mu se Aristofan podsmijeva svojim štucanjem. Aristofanov govor je mit i komedija, počiva na zrncima istine, iako je to ne čini stvarnom. A Agatonov govor, prepun virtuoznih pjesničkih izraza i citata, iako nelogičan, zanimljiv je. Naravno, u svakom od ovih govora postoji nešto što bi moglo da bude i jeste istinito, ali niko od govornika ne daje argumentovane dokaze za to. Platon hoće više od toga, zato u nastavku Sokrat ističe da su raniji govornici samo slavili Erota, bez obzira na istinu ili neistinu, dok on namjerava da govori samo istinu. Utvrdivši da Erot(s) ne može biti ni lijep ni dobar jer žudi za tim, Sokrat cijelu priču o Erosovim kvalitetima vraća na početak. Toga puta je, neuobičajeno za njega, Sokrat došao Lijepo obučen. Jer takva je tema i takva se počast davala u dijalogu. Umjesto da održi vlastiti govor, prepričava dijalog s Diotimom, sveštenicom iz Mantineje u Arkadiji, koja ga je navodno podučila ljubavnim stvarima. Sokrat priča kako je Diotimi tvrdio da je Eros lep i dobar bog, ali ga je ona pobijala.

U vezi s Ljubavi je i ,,paideia“. Mi smo prethodno govorili - to nije sofističko prosvjetiteljstvo. 

U nedostaku Ljubavi svijet grca u problemima i sukobu. Ljubav je Platonu veća od države, ona ulazi u red s bogovima. Mnogi su kritikovali nerazlikovanje prava od nasilja, a u tom svjetlu i Platon kaže u dijalogu ,,Gorgije”: Istu misao kao i ja zastupa, čini mi se, i Pindar u svojoj pjesmi, gdje veli:

nomos, suveren svih
smrtnih i besmrtnih;
Platon dodaje:
vodi s najjačom rukom
čineći nasilje najpravednijemu.

Tu se vidi da opravdanje nasilja u državi čini nasilje najpravednijem. Reći će Platon u ,,Protagori” kroz Hipijin lik: ,,Po prirodi su ljudi stanovnici istog polisa, ne po zakonu. “ U spisu ,,Država” Platon navodi da se zaštitnik ljudi u polisu, zahvaljujući i ovom pravdanju nasilja,  preobražava u tiranina.

U pjesmi ,,Čuda  Ljubavi” prvi njemački romantičar Tik (Johan Ludvig), Novalisov prijatelj, kaže:

nek se Ljubavi ne nada
ko u mutnu zbilju tone;
zlatni časi, puni sklada,
onoga se uvijek klone
ko se brine, ko se jada.
Kog ta zemlja isisava,
vid mu sjenka zarobljava;
sve što pjesnik ikad sniva
slijepi jadnik taj naziva:
svijet u kome bajka spava ...

,,Debeli slone, rastegni surlu", reče dijete oblaku koji se razvlači, i oblak posluša.  Tako piše Tik.

Letindor (www.letindor.blogspot.com)

No comments:

Post a Comment