Monday, 12 December 2016

Ruso Žan-Žak: Rasprava o naukama i umjetnostima


Rusou kaže ,,nije mi stalo da se dopadnem ni obrazovanim ljudima ni ljudima u modi. U svim vremenima ima ljudi koji su kao stvoreni da se potčinjavaju mnjenjima svog vijeka, svoje zemlje i svog društva. Sad se prave ateisti i filosofi oni koji bi, sa istom pameću, u vremenu lige bili fanatici. Za takve čitaoce ne treba pisati ...“ Ova Rusoova rasprava je u ono vrijeme bila nagrađena od Akademije, iako je po Rusou ovo njegovo djelo tek osrednje, a donijelo mu je ime. ,,Šta ti je slava!“ - reći će on. Dobio je nagradu, kaže, nagrada mu je u Srcu. 

,,Veličanstven i lijep prizor nudi nam se dok posmatramo čovjeka kako sopstvenim naporima izranja iz ništavila; kako svjetlošću sopstvenog razuma rastjeruje tminu kojom ga je priroda bila obavila; kako se uzdiže iznad samog sebe i duhom uzlijeće sve do nebeskih predjela; kako džinovskim koracima, poput Sunca, prelazi ogromno prostranstvo Svemira; i, što je još veličanstvenije i teže, ponire u sebe da bi proučio čovjeka i upoznao njegovu prirodu, njegove dužnosti i njegovu svrhu. Sva ova čudesa obnovila su se ne tako davno,“ po Rusou. 

Potrebe duha čine društvo prijatnijim. ,,Poslije pada Konstantinovog prijestola, ostaci drevne Grčke bili su prenijeti u Italiju. Francuska se sa svoje strane obogatila ovim dragocjenim plijenom. Ubrzo poslije književnosti stigoše i nauke: vještini pisanja pridruži se vještina mišljenja; ovaj redoslijed izgleda neobičan, ali je on možda sasvim prirodan, i mi počesmo da osjećamo onu najveću prednost koju nam pruža druženje sa Muzama, koja se sastoji u tome da ljude čini društvenijim tako što u njima budi želju da se jedni drugima dopadnu djelima dostojnim uzajamnog odobravanja ... Dok se vlada i zakoni staraju za bezbjednost i blagostanje udruženih ljudi, nauke, književnost i umjetnosti, manje despotske ali možda moćnije, stavljaju vijence cvijeća na gvozdene lance kojima su okovani, guše u njima osjećanje prvobitne Slobode za koju se činilo da su rođeni, čine da im sopstveno ropstvo omili, i stvaraju od njih ono što nazivamo uljudnim narodima.“ 

Letindor (www.letindor.blogspot.com)

No comments:

Post a Comment