Friday, 24 March 2017

O polnoj razlici kod Hajdegera - Deride uz feminističku kritiku


Student filozofije: ___________
Predmet: Feministička filozofija
Prof. dr M. K.
Esej 600 / prikaz prema tekstovima: 
1. Derida, Žak. ,,Polna razlika, ontološka razlika (Geschlecht I)”, Centar za ženske studije 11-12 (20017), sa francuskog preveo Ivan Milenković, Pristupljeno 21 mart, 2017., http://www.zenskestudie. edu.rs/izdavastvo/elektronska-izdanja/casopis-zenske-studije/zenske-studije-br-11-12/176-polna-razlika-ontoloska-razlika-geschlecht-i
2. Gros, Elizabet. ,,Ontologija i dvosmislenost: Deridina politika polne razlike”, Centar za ženske studije 11-12 (20017), sa engleskog prevela Tatjana Popović, Pristupljeno 21 mart, 2017., http://www.zenskestudie. edu.rs/izdavastvo/elektronska-izdanja/casopis-zenske-studije/zenske-studije-br-11-12/173-ontologija-i-dvosmislenost


O POLNOJ RAZLICI KOD HAJDEGERA I DERIDE
UZ FEMINISTIČKU KRITIKU


Susret Hajdegera, Deride i feminističke teorije 

      Da je Hajdeger bilo šta rekao o polnoj razlici, nije sigurno, Derida, zanimljiviji za feminističku teoriju i praksu, stoji uz njegovu odbranu i daje nove mogućnosti za feministički pokret da se isti posluži filosofskim saznanjima dekonstrukcije. Derida ne analizira strogo feminističku teoriju i praksu, ali u vezi s njima postavlja značajna pitanja. Imamo podijeljene strane, za i protiv dekonstrukcije unutar feminističkog pokreta. Pokušaćemo ovim esejom prikazati osnovne argumente prethodno navedenog.

Odbrana Hajdegerove pozicije o polnoj razlici i kritika Deride od strane feministkinja

      Kod Hajdegera je Tu-Bitak (njem. Dasein) univerzalan, nema pola ili prećutkuje pol u dubljoj egzistencijalnoj strukturi Dasein-a, koji nije čovjek, žena ni muškarac. Ne znamo odakle započinje polna razlika, osim što znamo da je Tu-Bitak neravnodušan prema sebi. Studenti pitaju Hajdegera: Šta je s polnim životom vašeg Daseina-a? On odgovara da polnost tu postoji, ali nije određena pozitivno, što nije prazna apstrakcija, a bivstvujuće u svijetu imaće polnu određenost. Suštinsku izvornu rasutost Dasein-a u sebi Hajdeger zove transcendentnom rasutosti. Bačenost subjekta (ne u prostor), Tu-Bitak neće uzeti svojim. Derida, ipak, vidi finije obrađenu polnost kod Hajdegera u Bitku i vremenu. Tu a priori dokučeno je način kako filosofija samu sebe razumije. Već dvojnost kao drugo kod Hajdegera, po Deridi, dovoljna je za mogućnost polne diferencije. 
      Za Elizabet Gros, Deridina politika polne razlike je politika dvosmislenosti. Ona naglašava i pozitivnu snagu nejedinstvenosti djelovanja unutar feminističkih politika. Dakako, negativno djelovanje na pokret izvršila je postmodernistička decentralizacija upravljanja feministkinjama preko raznih drugih humanističkih djelovanja u društvu, što samom pokretu može nanijeti više štete no koristi. Postmodernizam nudi apstrakciju i distanciranje. Elizabet Gros sagledava pozicije mnogih feministkinja s obzirom na Deridinu dekonstrukciju, i na one koje će se aktivno čak pogrešno boriti uz te spise. Njen cilj je ukazati na korisnost dekonstrukcije za feministički pokret uopšte, ne sugerišući da su Deridina djela feministička ili antifeministička. Deridino podrivanje jednosmislenosti uočavaju i politički aktivisti raznih usmjerenja. Po Elizabet Gros dekonstrukcija može unaprijediti feministički pokret većim osvješćenjem i ,,dekonstrukcija pruža način ponovnog promišljanja naših uobičajenih koncepcija politike i borbe, moći i otpora, insistiranjem na tome da nema sistema, metoda, ili diskursa koji bi bio sveobuhvatan, jedinstven i monolitan u predstavljanju sebe.”1 Svako je na svoj način pogodan za vlastitu dekonstrukciju ili raspadanje, po ovoj autorki. Treba djelovati iz samog sistema od kojeg se valja na kraju i distancirati odbijanjem patrijarhata. 
      Po Elizabet Gros, Derida vidi upletenost feminizma i u neke od subverzivnih revolucija protiv kojih se isti i buni, po tom, upletenost feminizma u falocentrizam, kao antirasizma u rasizam,  nekih filozofija u nacizam i fašizam. Po Deridi, zastupnici kanona i tradicije bi trebalo sami sebe da razruše. 

Zaključak

      Hajdegera možemo držati na njegovim metafizičkim pozicijama kao univerzalnih dok Derida ima konkretniju mogućnost da se feministička teorija posluži pojedinim aspektima njegove filosofske dekonstrukcije, kako u teoriji tako i u praksi. Autorica Elizabet Gros je ukazala i na sve moguće zamke na tom putu, da se ne treba biti ni isključiv na putu do konačnog cilja oslobođenja pola. 


1Gros, Elizabet. ,,Ontologija i dvosmislenost: Deridina politika polne razlike”, Centar za ženske studije 11-12 (20017), sa engleskog prevela Tatjana Popović, Pristupljeno 21 mart, 2017., http://www.zenskestudie. edu.rs/izdavastvo/elektronska-izdanja/casopis-zenske-studije/zenske-studije-br-11-12/173 -ontologija-i-dvosmislenost

No comments:

Post a Comment