Friday, 23 June 2017

Marksistička filosofija


(kod Profesora M. Živanovića, 10. semestar, 2. ciklus studija filosofije)

Po Marksu treba vaspitati i vaspitače. 

Osvrnuti se na sljedeće autore po pitanju marksističe filosofije, vraćene na Univerzitet ponovo nakon pada marksizma, odnosno, nakon propasti socijalističkih režima Evrope i Rusije:

Ernst Bloh (1885 - 1977), njemački neomarksistički filosof, u svojoj trećoj knjizi djela ,,Princip nada“ tumači i Fojerbaha. Inače, Bloch istražuje o umjetnosti, muziku, arhitekturu, o oblicima, poeziju, priče, film, modu, ples, čak pantomimu, snove, religiju, mitove i drugo. Za njega čovjek je mogućnost, čovjek još nije. On prikuplja i ,,Marksove teze o Fojerbahu” (Beograd: BIGZ, 1976), teze koje je, dakle, napisao Karl Marks u proljeće 1845. dok ih je prvi put objavio Fridrih Engels 1888. godine. Čuvena 11. teza glasi: ,,Filosofi su svijet samo različito tumačili, ali radi se o tome da se on izmijeni.” Blohovo značajno djelo u ovom smislu je i ,,Tibingenski uvod u filosofiju”.

I poljski filosof i istoričar Lešek Kolakovski, u mladosti komunista, takođe tumači Marksa. Kritikuje socijalizam u Rusiji da nije dobar. Brani Slobodu koja je na tragu transcendentnosti. Između ostalih piše i spis ,, Zašto je prije nešto nego ništa?” 

Jirgen Habermas, pobornik kritičke teorije društva i američkog pragmatizma piše: ,,Podijeljeni Zapad” (ili ,,Raspolućeni Zapad”)

Kostas Akselos, rođen 1923. godine u Atini, grčko-francuski filosof, protjeran iz komunističke partije, piše o Marksu kao o misliocu tehnike, tzv. Teze o Marksu. U svojim predavanjima je često govorio o Heraklitu i o Hajdegeru. Govorio je da treba držati baklju.

Plan rada za ovaj predmet: 

1. Teorijska osnova marksizma (Marksova kritika Hegela);
2. Kritika metafizike u cjelini, tj. tradicionalne filosofije;
3. Fenomen otuđenja i razotuđenja;
4. Marksova dihotomija ili odnos: predpovijest - povijest (s Hegelom predpovijest, a nakon toga već posao na izmijeni svijeta i za Marksa prava povijest, Hegel je dao formu znanja a sad Marks daje formu bivanja);
5. Marksizam i savremenost? Rehabilitacija Marksa kao nova mogućnost u vrijeme informatičke situacije, jer nezadovoljno je ¾ čovječanstva.

Dva su fenomena, prije svega, bitna: fenomen moći i fenomen rehabilitacije humanuma.

Kako promijeniti svijet? često je pitanje Profesora.

Letindor (www.letindor.blogspot.com)

No comments:

Post a Comment