ponedjeljak, 21. kolovoza 2017.

Frensis Bekon - Filosofska smrt


Prema dostupnom materijalu, vrhovni savet Bratstva R. C . bio je sastavljen od određenog broja pojedinaca koj i su umrli takozvanom ,,filosofskom smrću". Kada bi došlo vreme da inicijat zbog svog truda uđe u Red, on je prigodno ,,umirao", u pomalo tajanstvenim okolnostima. Zapravo, menjao je ime i mesto stanovanja, a sanduk pun kamenja, ili leš obezbeđen za tu svrhu, sahranjivao se umesto njega. Veruje se da se to dogodilo i u slučaj u ser Frensisa Bekona, koji se, poput svih sluga Misterija, odrekao svih ličnih zasluga i dopustio da drugi budu smatrani autorima dokumenata koje je on napisao ili inspirisao. 

Krivotvorenje Šekspirovih rukopisa, podmetanje lažnih portreta i posmrtnih maski lakovernoj javnosti, fabrikovanje lažne biografije, sakaćenje knjiga i dokumenata, uništavanje ili pravljenje nečitkim ploča i natpisa koji sadrže kriptografske poruke, sve je to povećavalo teškoće prisutne pri rešavanju bekonovsko-šekspirovsko-rozenkrojcerske zagonetke. 

[Bekon, po mnogima i kraljičin sin … lažno sahranjen i po nalazima ove knjige odlazi u ondašnju Njemačku da osnuje ili da se priključi već osnovanom Bratstvu R. C.] 

,,Bio sam podstaknut da mislim da ako je bilo kom čoveku, u ovim modernim vremenima, od Boga pristigao mlaz znanja, to se desilo njemu. Jer, mada je bio veliki čitač knjiga, on svoje znanje nije stekao iz knjiga, već iz nekih osnova i predstava unutar samog sebe." William Rawley (l588 - 1667) - sveštenik Engleske crkve (Church of England) i književni urednik, Bekonov lični sekretar i kapelan. 

Prvo izdanje Biblije kralja Džejmsa sadrži zagonetnu bekonovsku vinjetu. Da li je Bekon u Autorizovanoj Bibliji kriptografski sakrio ono što se nije usuđivao da doslovno objavi u tekstu - tajni rozenkrojcerski ključ za mistično i masonsko hrišćanstvo? Ser Frensis Bekon je nesumnjivo posedovao opseg opšteg i filozofskog znanja potreban za pisanje Sekspirovih drama i soneta, jer se obično priznaje da je bio kompozitor, pravnik i lingvista. [naravno, filosof].

Prilično je očigledno da Viljem Šekspir nije mogao, bez nečije pomoći, proizvesti besmrtne spise koj i nose njegovo ime. On nije pasedavao potrebnu književnu kulturu, jer grad Stratford, gde je odrastao, nema školu osposobljenu da prenese takve, više oblike učenja, kakvi su se ogledali u delima koja mu se pripisuju. Njegovi roditelji bili su nepismeni, a u mladosti je ispoljio potpunu nezainteresovanost za učenje. Postoji samo šest poznatih primera Šekspirovog rukopisa. Sve su to potpisi, a tri od njih nalaze se u njegovoj oporuci. Žvrljajući, nesiguran način na koji su napravljeni pokazuje da Šekspiru nije bilo blisko korišćenje pera i očigledno je da je on ili kopirao potpis, koji je za njega pripremljen, ili da mu je ruku, dok je pisao, vodio neko drugi. Nije otkriven nijedan potpisan rukopis ,,Sekspirovih" komada ili soneta, niti postoj i čak i predanje o njima, …

Izvod iz knjige Menlija Palmera ,,Tajna učenja svih epoha” str. 727-808.)

Letindor (www.letindor.blogspot.com)

Nema komentara:

Objavi komentar